LA BARCHETTA DI CARTA (Croazia) 1993 Con una pagina di un vecchio giornale Lā sulla spiaggia un nonno occasionale Mi ha fatto una barchetta un po' speciale Che galleggia superba sul mare. RITORNELLO E' proprio bella, mi sembra un'ammiraglia, Mi piace tanto perche mi fa sognare. Non č mai stanca e si lascia guidare Per ore ed ore senza brontolare... Non ci sto dentro, ma sono il capitano E la manovro con una sola mano. Solchiamo i mari immensi della fantasia. Poi torno a casa perchč ho nostalgia. Od jedne stranice odbacene "Gioie", Tamo na olazi, je jedan nonic stari Spretno napravio mi barcicu odpapira, Ponosno sad plovi po Jadranskome moru. Ne stanem u nju, al 'ja sam njen kapetan I Kormilarim samo jedrom rukom. Modra plavetnila su masta sada nasa, Ali nostalgija me u stvarnost vraca. Preplovih mora tog slrokoga svijeta, Ali odjednom, jedrenjak mali tone, Suza u oku... Joi gotova je igra! Nonicu dragi moj, napravi novu! Ho giā girato In lungo e in largo il mondo. Ma che succede? La barca si č inzuppata... Ahimé! La mia ammiraglia č affondata! Chissā se il nonno me ne farā un'altra... RITORNELLO